Raspoređeno učenje: zašto malo, ali često pobjeđuje jedno dugo učenje

U petak je znao, u ponedjeljak isparilo

U petak je dijete znalo svih deset riječi za diktat. Bili ste tamo i provjerili ste, sve je bilo točno. U ponedjeljak je pola riječi isparilo. Što se dogodilo preko vikenda? Ono što se događa svima nama: zaboravljanje.

Nova sjećanja isprva blijede brzo, a zatim sve sporije. Psiholozi to zovu krivulja zaboravljanja, a prvi ju je izmjerio Hermann Ebbinghaus još u 19. stoljeću. Najveći pad događa se u prvih dan-dva nakon učenja.

Uobičajeno rješenje je ponoviti gradivo puno puta odjednom, obično večer prije kontrolnog. To može pomoći da se ispit dobro napiše, ali poslije toga? Za neko vrijeme, gradivo koje smo znali, bit će nam samo maglovito poznato. Postoji bolji način, a za njega ne treba više vremena. Isto se vrijeme samo rasporedi drugačije.

Taj način zove se raspoređeno ili razmaknuto učenje (ili ponavljanje u razmacima): vraćanje istom gradivu nekoliko puta, s razmacima između.

Ako ga još niste pročitali, krenite od našeg teksta o iluziji učenja. U njemu objašnjavamo zašto učenje u zadnji čas i ponovno čitanje djeluju tako uvjerljivo.

Što je raspoređeno učenje (a što nije)

Raspoređeno učenje ne znači učiti više. Znači istu količinu učenja rasporediti u nekoliko kraćih sesija.

• Učenje u jednom komadu: 45 minuta večer prije kontrolnog.
• Raspoređeno učenje: tri puta po 15 minuta tijekom tjedna.

Ukupno vrijeme učenja je isto, ali rezultati, posebno nakon nekoliko tjedana, bit će različiti. Raspoređeno učenje pomaže da gradivo potraje.

Raspoređeno učenje nije ni obično ponavljanje. Ako pokušamo isti dan ponoviti gradivo 10 puta, to neće imati potpuno isti efekt. Efikasno raspoređivanje znači vratiti se tom gradivu sutra, pa za nekoliko dana, a zatim i za tjedan dana. Razliku čini vremenski odmak: do tada je sjećanje već počelo blijedjeti, a kad ga ponovno izvučemo iz pamćenja, postaje jače.

Što pokazuju istraživanja

Učinak raspoređenog učenja (Nalaz da bolje pamtimo kad gradivo učimo u nekoliko navrata raspoređenih kroz vrijeme nego u jednom dugom učenju.) jedan je od najbolje istraženih nalaza u psihologiji. Jedan veliki pregled objedinio je 317 pokusa iz 184 znanstvena rada (Cepeda i sur., 2006). Pokazao je i da najbolji razmak između ponavljanja raste s time koliko dugo trebamo pamtiti: kratak razmak za kontrolni idući tjedan, dulji za gradivo do kraja godine. U kanadskom istraživanju 39 desetogodišnjaka učilo je osam novih riječi na redovnoj nastavi (Sobel, Cepeda i Kapler, 2011). Neke su riječi ponovili odmah, a neke tjedan dana kasnije, a nakon pet tjedana svi su pisali provjeru.

I druga istraživanja pokazuju isto:

• Djeca od pet do sedam godina, nastava prirode. Djeca koja su lekcije o hranidbenim lancima imala raspoređene kroz vrijeme bolje su naučeno primjenjivala na nove primjere od djece koja su sve lekcije imala odjednom (Vlach i Sandhofer, 2012).
• U svim dobnim skupinama. Korist od raspoređenog učenja pokazana je kod učenika osnovne škole, pa čak i kod predškolaca (Carpenter i sur., 2012).

Jednostavan raspored ponavljanja

Ne postoji jedinstveni raspored, pa se ne brinite oko točnih dana. Za većinu školskog gradiva dobro djeluje obrazac: ponovi uskoro, a zatim tu i tamo sa sve dužim razmacima. Idealno vrijeme je dovoljno dugo da dijete počne zaboravljati, ali ne toliko dugo da potpuno zaboravi.

Ako ponavljanje ne ide dobro, to je korisna informacija, a ne neuspjeh: skratite sljedeći razmak. Ako ide savršeno, sljedeći razmak može biti dulji.

Jedno pravilo je važno: prvo zatvori knjigu. Ponavljanje znači pokušati se prisjetiti pa provjeriti, a ne ponovno čitati stranicu ili bilješke. Raspoređeno učenje i samoprovjera najbolje djeluju zajedno, a naša provjera u 2 minute jednostavan je način da odradite svako ponavljanje.

Kako koristiti besplatni kalendar ponavljanja

1. Nakon škole upišite jednu stvar naučenu tog dana. „Tablica množenja sa 7“, „Dijelovi cvijeta“, „Prošlo vrijeme nepravilnih glagola“.
2. Upišite datume ponavljanja u isti redak: sutradan, za 3 dana, za tjedan dana, za 2 tjedna.
3. Na dan ponavljanja zatvorite knjigu i pokušajte. Neka dijete kaže naglas, napiše ili nacrta što se sjeća.
4. Označite kako je išlo smajlićem: sjetio/la sam se, djelomično, zaboravio/la.
5. Zaboravljeno? Prođite gradivo ponovno i dodajte još jedno ponavljanje za dan-dva.

Kalendar zalijepite na hladnjak ili pokraj radnog stola. Pet minuta dnevno je dovoljno, a djeca vole kvačicama označavati obavljeno.

Za učitelje i nastavnike: planiranje i praćenje vlastitog učenja dio je međupredmetne teme Učiti kako učiti, pa se kalendar ponavljanja može koristiti i u razredu (Kurikulum međupredmetne teme Učiti kako učiti za osnovne i srednje škole).

Raspoređeno učenje u svakodnevnoj zadaći

Ne trebaju vam dodatni listići. Raspoređeno učenje djeluje s onim što dijete već uči.

Diktat i nove riječi. Umjesto da se popis riječi vježba svaku večer ovog tjedna i onda nikad više, ubacite i nekoliko riječi od prošlog i pretprošlog tjedna. I kratki usmeni kviz od pet riječi u autu se računa.

Tablica množenja. Kad je neki red „gotov“, održavajte ga živim: dva-tri pitanja iz starijih redova na početku svake zadaće. Kartice podijeljene na hrpu „ovaj tjedan“ i hrpu „starije“ to jako olakšaju, a naših 12 trikova za tablicu množenja daje vam puno brzih pitanja koja možete izmjenjivati.

Strani jezici. Riječi naučene u rujnu vraćaju se u listopadu. Aplikacije s karticama starijoj djeci same zakazuju ponavljanja; mlađoj djeci jednako dobro može poslužiti kutija papirnatih kartica razvrstanih na „sutra“, „ovaj tjedan“ i „idući tjedan“.

Povijest, priroda i geografija. Nakon svakog sata zapišite dva-tri ključna pitanja na karticu. Prije idućeg sata iz tog predmeta prvo odgovorite na stara pitanja. Prije ispita kartice postaju gotov materijal za ponavljanje.

Lektira i priče. Zamolite dijete da vam ispriča knjigu nekoliko dana nakon što ju je pročitalo, i ponovno tjedan dana kasnije. Svako prepričavanje vraća detalje i povezuje ih.

Kako to izgleda u različitoj dobi

Niži razredi osnovne škole (1. – 4. razred). Raspored radi odrasla osoba. Neka ponavljanja budu kratka, razigrana i usmena: kviz od pet minuta, „objasni svom psu“, crtež iz glave. Papirnati kalendar dobro djeluje otprilike od drugog razreda, posebno uz naljepnice ili smajliće.

Viši razredi osnovne škole (5. – 8. razred). Ovo je najbolja dob da kalendar prepustite djetetu. Prvi tjedan isplanirajte zajedno, a onda ga neka ispunjava samo. Korisno pitanje kad se najavi kontrolni: „Koje ćeš dane ponavljati?“

Srednja škola. Tinejdžeri mogu planirati ponavljanja za sve predmete, a aplikacije s karticama koje same raspoređuju ponavljanja (poput Ankija (Besplatna aplikacija s karticama koja sama izračuna kad se koja kartica treba vratiti: teške kartice pokazuje češće, a lake rjeđe.)) odgovaraju predmetima s puno riječi i pojmova. Najteže je krenuti na vrijeme; pomaže upisati datum ispita u kalendar i od njega unatrag odbrojiti dane za ponavljanje.

Fakultet i odrasli. Što dulje trebamo nešto pamtiti, to razmaci mogu biti dulji. Za ispit za nekoliko mjeseci, ponavljanje svakih tjedan-dva održava znanje na životu, bez velikog stresa.

Česte brige

„Nemamo vremena.“ Raspoređeno učenje ne zahtijeva puno vremena, samo raspoređuje efikasnije vrijeme koje imamo. Tri kratka ponavljanja tijekom tjedna zamjenjuju jednu dugu i stresnu večer prije kontrolnog.

„Djetetu je dosadno ponavljati.“ Vjerojatno je stvar u formi, a ne u samom gradivu. Probajte različite metode: kviz u autu, crtež, objašnjavanje mlađem bratu ili sestri, brza igra „što nedostaje?“. Pomažu i kratka ponavljanja; stanite prije nego što se pojavi dosada.

„Teže je nego učenje u zadnji čas.“ Tako i treba biti. Prisjetiti se nečega napola zaboravljenog traži trud, a upravo taj trud pomaže da se znanje zadrži u mozgu. Istraživači to zovu poželjnom poteškoćom. Mora biti teže, ali ne preteško: ako se dijete ne može ničega prisjetiti, skratite razmak i ponovite gradivo.

„Kontrolni se najavi samo nekoliko dana ranije.“ Raspoređeno učenje i tada pomaže: iskoristite dane koje imate. A navika ponavljanja gradiva od prošlog tjedna znači da dijete nikad ne kreće od nule.

„Smijemo li noć prije kontrolnog učiti dokasna?“ Bolje ne: san je dio učenja. Kratko ponavljanje navečer, dovoljno sna i brza provjera ujutro djeluju bolje od učenja do kasno u noć. Učenje u zadnji čas skraćuje upravo onaj san koji učvršćuje gradivo.

Česta pitanja

Ako želite pomoći djetetu da tijekom učenja zadrži više u glavi, naš vodič o tome kako poboljšati djetetovo radno pamćenje donosi jednostavne igre za to, a Znatiželjno i mirno pomaže da cijela školska rutina bude mirnija.

Sretno s učenjem!