- Dob:4+
- Trajanje:30 min
- Zahtjevnost:Lako
- Nered:Velik
- Nadzor:Da
Kako vulkani uopće nastaju?
Zemlja se sastoji od tektonskih ploča ili “velikih komada” koji se polako pomiču. Vulkani najčešće nastaju na mjestima gdje se te ploče spajaju. Duboko pod zemljinom korom još i danas imamo rastopljeno i užareno kamenje koje se naziva magma.
Ispod vulkana može nastati pukotina koja vodi do magme. Kako je pritisak tlaka pod zemljom mnogo veći nego na površini, tlak “gura” užarenu magmu na površinu i dolazi do erupcije ili izlijevanja lave (magma izlijevanjem postaje lava).
Sama erupcija se može simulirati pomoću kemijske reakcije i upravo ćemo vam pokazati kako da to napravite.
Kod erupcije, magma postaje lava
Koje vrste vulkana postoje?
Kada govorimo o vulkanima, obično pomislimo na velike planine koje izbacuju velike količine dima i lave. No, znanstvenici razlikuju 3 vrste vulkana:
Eksplozivni vulkani
Eksplozivni vulkani nastaju iz jednog izlaza u zemljinoj kori i smatraju se najjednostavnijim tipom vulkana. Rijetko su višlji od 300 metara. Kod eksplozivnih vulkana, plinovi se zadržavaju u magmi i u određenom trenutku, kada se dostigne kritična granica pritiska, plinovi se oslobađaju što uzrokuje eksplozivne erupcije. Vulkani nastali na ovakav način još se nazivaju i vulkanima centralnog tipa.
Štitasti vulkani
Štitasti vulkani su veliki, široki vulkani koji izgledaju kao štitovi iz zraka - tako su i dobili svoje ime. Lava koja se izlijeva je tanka, tako da može putovati na velike udaljenosti niz plitke padine vulkana. Nastaju polako tijekom vremena, kroz stotine erupcija koje stvaraju mnoge slojeve.
Lava nakon lave izlazi iz otvora, klizi niz padine vulkana i čini vulkan većim. Ovi vulkani vrlo rijetko uzrokuju katastrofalne eksplozije. Najpoznatiji štitasti vulkani su oni koji čine havajske otoke, osobito Mauna Loa i Mauna Kea koji su stvoreni iz tisuća tokova lave.
Štitasti vulkani obično rastu 5-10 km u širinu i 500 metara u visinu. Najveći štitasti vulkan u Sunčevom sustavu je Olympus Mons na Marsu i visok je 27 km iznad površine Marsa te se prostire na 550 km površine.
Kompozitni vulkani
Kompozitni vulkani nastaju stotinama tisuća godina kroz višestruke erupcije. Zovu ih i strato-vulkani i to su neki od najpoznatijih (i najopasnijih) planina na svijetu: Fuji, Rainier i Cotopaxi su samo neki od primjera strato-vulkana.
Kompozitni vulkani su povezani s više odvodnih sustava koji ulaze u rezervoar magme duboko unutar Zemlje. Magma može izbiti iz nekoliko različitih otvora na kompozitnom vulkanu ili iz velikog središnjeg kratera na vrhu vulkana.
Strato-vulkani mogu biti i nekoliko tisuća metara visoki i oni su uzrokovali neke od najrazornijih erupcija u povijesti poput vulkana Sveta Helena čija je erupcija ostavila stotine ljudi bez domova.
Tri glavne vrste vulkana: eksplozivni, štitasti i kompozitni.
Što uzrokuje da domaći vulkan eruptira i prelije se pjenom?
Pogodi, a zatim dodirni odgovor i provjeri!
Znanost iza erupcije
Naš vulkan ne koristi toplinu poput pravog - koristi kemijsku reakciju. Kad na sodu bikarbonu (bazu) ulijete ocat (kiselinu), one reagiraju i stvaraju plin ugljikov dioksid. Plin mora nekamo otići pa naglo izlazi iz boce, a deterdžent za suđe ga zarobi u tisuće mjehurića - to je pjenasta „lava" koja se prelijeva niz strane.
To je isti bezopasni plin koji stvara mjehuriće u gaziranim pićima. Prave vulkane pokreću toplina i golem tlak duboko pod zemljom, no način na koji zarobljeni plin sebi krči put prema površini lijepa je paralela onome što se događa u vašoj boci.
Potrebni materijali za izradu vulkana
Ako radije želite vidjeti video kako napraviti vulkan kod kuće, jedan se nalazi na početku članka. Ili možete nastaviti čitati upute koje slijede.
Sve što trebate za kućni vulkan, od brašna i soli do octa i sode bikarbone.
Preporučujemo da aktivnost provedete vani. Zemlja ili pijesak vam može poslužiti da napravite odličan vulkan te da bude manje nereda. Aktivnost je moguće lako napraviti i u kući, ali preporučujemo da radite na nekoj površini koju je kasnije lako obrisati.
- Zemlja ili plastelin
- Mala plastična posudica, može i plastična boca
- Soda bikarbona
- Ocat
- Deterdžent za suđe
- Bonus: Boje za hranu
Postupak izrade vulkana kod kuće
👨👧 Potreban nadzor odraslih
Neka plastičnu bocu odrasla osoba odreže škarama ili nožem. Ocat može peckati oči pa neka lica budu podalje pri erupciji, a pokus postavite vani ili na površinu koja se lako čisti - vulkan se treba preliti!
- Ako koristite običnu bocu, odrežite je pri dnu pomoću škara ili noža i to dno boce ćemo dalje upotrebljavati.
- Od plastelina ili zemlje izradite vulkan i utaknite dno izrezane boce u njega. Ovdje opisujemo kako napraviti plastelin kod kuće.
- Usipajte 2-3 žlice sode bikarbone u bocu, tj. sada već vulkan.
- Ulijte nekoliko kapi deterdženta za suđe.
- Dodajte nekoliko kapi boje za hranu ako želite.
- Na kraju, ulijevajte ocat u svoj vulkan i uživajte u nastaloj erupciji.
Što ćete naučiti i koje vještine ćete razvijati?
- Što je vulkan i kako funkcionira
- Kemijske procese
- Finu i grubu motoriku
- Kreativnost
- Da je znanost zabavna!
Najvažnije ukratko
- Pravi vulkani nastaju gdje se tektonske ploče spajaju i magma se gura prema gore te eruptira kao lava.
- Znanstvenici ih dijele u tri glavne vrste: eksplozivne (centralnog tipa), štitaste i kompozitne (strato-vulkane).
- Erupcija u pokusu nije toplina - to je reakcija kiseline i baze, octa i sode bikarbone.
- Ta reakcija stvara plin ugljikov dioksid, a deterdžent za suđe ga zarobi u pjenastu „lavu".
- To je sigurna reakcija s istim plinom koji stvara mjehuriće u gaziranim pićima.
Često postavljana pitanja
Kako se domaći vulkan natjera na erupciju?
Od zemlje ili plastelina oblikujte vulkan oko dna plastične boce. Unutra stavite nekoliko žlica sode bikarbone, dodajte malo deterdženta za suđe i boje za hranu, a zatim brzo ulijte ocat. Reakcija zapjeni i „eruptira" iz vrha.
Koja je kemijska reakcija u vulkanu od sode bikarbone i octa?
To je reakcija kiseline i baze. Octena kiselina iz octa reagira s natrijevim bikarbonatom (sodom bikarbonom) i stvara plin ugljikov dioksid, vodu i natrijev acetat. Ugljikov dioksid koji naglo izlazi pokreće erupciju.
Zašto vulkan toliko pjeni i mjehuri?
Reakcija stvara plin ugljikov dioksid, a deterdžent za suđe koji dodate zarobi taj plin u mnoštvo sitnih mjehurića umjesto da tiho izađe. Tako se obično pjenušanje pretvori u gustu, pjenastu „lavu" koja teče niz strane.
Je li erupcija domaćeg vulkana vruća poput prave lave?
Ne. Iako izgleda poput lave, erupcija uopće nije vruća - to su samo mjehurići plina iz kemijske reakcije na sobnoj temperaturi. Upravo zato je to siguran pokus za djecu.
Kako nastaju pravi vulkani?
Zemljina kora podijeljena je na tektonske ploče koje se pomiču. Ondje gdje se spajaju, trenje i toplina tale stijenu u magmu. Tlak gura tu magmu kroz pukotine dok ne izbije na površinu kao erupcija, gdje magma postaje lava.
Koje su tri vrste vulkana?
Eksplozivni vulkani (centralnog tipa) mali su i nastaju iz jednog otvora; štitasti vulkani široki su i blagih padina, građeni od tanke, tekuće lave; a kompozitni vulkani (strato-vulkani) visoke su, slojevite i često opasne planine poput Fujija.
Je li vulkan od sode bikarbone siguran za djecu?
Da, uz blagi nadzor. Ocat i soda bikarbona su bezopasni, no ocat može peckati oči pa neka lica budu podalje tijekom erupcije. Rezanje boce neka obavi odrasla osoba, a najbolje je raditi vani ili na površini koja se lako čisti.
Ako tražite još neke zabavne aktivnosti iz znanosti, svakako preporučujemo da pogledate Kako napraviti Lava lampu za još odličnih efekata, i Kako napraviti raketu pomoću octa i sode bikarbone da iskoristite ostatke octa i sode bikarbone od izrade vulkana.
