Preskoči na sadržaj
STEM Little Explorers
Kako napraviti vulkan kod kuće - STEM aktivnost za djecu iz znanosti

Kako napraviti vulkan kod kuće - STEM aktivnost za djecu iz znanosti

Vedran Leder
Vedran Leder
4 min čitanja

Kako vulkani uopće nastaju?

Zemlja se sastoji od tektonskih ploča ili “velikih komada” koji se polako pomiču. Vulkani najčešće nastaju na mjestima gdje se te ploče spajaju. Duboko pod zemljinom korom još i danas imamo rastopljeno i užareno kamenje koje se naziva magma.

Ispod vulkana može nastati pukotina koja vodi do magme. Kako je pritisak tlaka pod zemljom mnogo veći nego na površini, tlak “gura” užarenu magmu na površinu i dolazi do erupcije ili izlijevanja lave (magma izlijevanjem postaje lava).

Sama erupcija se može simulirati pomoću kemijske reakcije i upravo ćemo vam pokazati kako da to napravite.

Kod erupcije, magma postaje lava

Koje vrste vulkana postoje?

Kada govorimo o vulkanima, obično pomislimo na velike planine koje izbacuju velike količine dima i lave. No, znanstvenici razlikuju 3 vrste vulkana:

Eksplozivni vulkani

Eksplozivni vulkani nastaju iz jednog izlaza u zemljinoj kori i smatraju se najjednostavnijim tipom vulkana. Rijetko su višlji od 300 metara. Kod eksplozivnih vulkana, plinovi se zadržavaju u magmi i u određenom trenutku, kada se dostigne kritična granica pritiska, plinovi se oslobađaju što uzrokuje eksplozivne erupcije. Vulkani nastali na ovakav način još se nazivaju i vulkanima centralnog tipa.

Štitasti vulkani

Štitasti vulkani su veliki, široki vulkani koji izgledaju kao štitovi iz zraka - tako su i dobili svoje ime. Lava koja se izlijeva je tanka, tako da može putovati na velike udaljenosti niz plitke padine vulkana. Nastaju polako tijekom vremena, kroz stotine erupcija koje stvaraju mnoge slojeve.

Lava nakon lave izlazi iz otvora, klizi niz padine vulkana i čini vulkan većim. Ovi vulkani vrlo rijetko uzrokuju katastrofalne eksplozije. Najpoznatiji štitasti vulkani su oni koji čine havajske otoke, osobito Mauna Loa i Mauna Kea koji su stvoreni iz tisuća tokova lave.

Štitasti vulkani obično rastu 5-10 km u širinu i 500 metara u visinu. Najveći štitasti vulkan u Sunčevom sustavu je Olympus Mons na Marsu i visok je 27 km iznad površine Marsa te se prostire na 550 km površine.

Kompozitni vulkani

Kompozitni vulkani nastaju stotinama tisuća godina kroz višestruke erupcije. Zovu ih i strato-vulkani i to su neki od najpoznatijih (i najopasnijih) planina na svijetu: Fuji, Rainier i Cotopaxi su samo neki od primjera strato-vulkana.

Kompozitni vulkani su povezani s više odvodnih sustava koji ulaze u rezervoar magme duboko unutar Zemlje. Magma može izbiti iz nekoliko različitih otvora na kompozitnom vulkanu ili iz velikog središnjeg kratera na vrhu vulkana.

Strato-vulkani mogu biti i nekoliko tisuća metara visoki i oni su uzrokovali neke od najrazornijih erupcija u povijesti poput vulkana Sveta Helena čija je erupcija ostavila stotine ljudi bez domova.

Znanstvenici razlikuju 3 vrste vulkana: Eksplozivne, Štitaste i Kompozitne vulkane

Potrebni materijali za izradu vulkana

Ako radije želite vidjeti video kako napraviti vulkan kod kuće, jedan se nalazi na početku članka. Ili možete nastaviti čitati upute koje slijede.

Sve što nam je potrebno za napraviti vulkan kod kuće su zemlja ili plastelin, mala plastična posudica, soda bikarbona, ocat i deterdžent za suđe

Preporučujemo da aktivnost provedete vani. Zemlja ili pijesak vam može poslužiti da napravite odličan vulkan te da bude manje nereda. Aktivnost je moguće lako napraviti i u kući, ali preporučujemo da radite na nekoj površini koju je kasnije lako obrisati.

  • Zemlja ili plastelin
  • Mala plastična posudica, može i plastična boca
  • Soda bikarbona
  • Ocat
  • Deterdžent za suđe
  • Bonus: Boje za hranu

Postupak izrade vulkana kod kuće

  1. Ako koristite običnu bocu, odrežite je pri dnu pomoću škara ili noža i to dno boce ćemo dalje upotrebljavati.
  2. Od plastelina ili zemlje izradite vulkan i utaknite dno izrezane boce u njega. Ovdje opisujemo kako napraviti plastelin kod kuće.
  3. Usipajte 2-3 žlice sode bikarbone u bocu, tj. sada već vulkan.
  4. Ulijte nekoliko kapi deterdženta za suđe.
  5. Dodajte nekoliko kapi boje za hranu ako želite.
  6. Na kraju, ulijevajte ocat u svoj vulkan i uživajte u nastaloj erupciji.

Što ćete naučiti i koje vještine ćete razvijati?

  • Što je vulkan i kako funkcionira
  • Kemijske procese
  • Finu i grubu motoriku
  • Kreativnost
  • Da je znanost zabavna!

Ako tražite još neke zabavne aktivnosti iz znanosti, svakako preporučujemo da pogledate Kako napraviti Lava lampu za još odličnih efekata, i Kako napraviti raketu pomoću octa i sode bikarbone da iskoristite ostatke octa i sode bikarbone od izrade vulkana.

Podijeli ovaj članak:
Vedran Leder
Vedran Leder

magistar psihologije

Oduvijek je klasično učenje smatrao pomalo dosadnim — radije eksperimentira i zagovornik je iskustvenog učenja. Mlad u duši, bez problema se uklapa među djecu bez obzira na dob, i vjeruje da su igra i igranje najbolji način za stjecanje znanja pa ih uključuje u svaku svoju metodu podučavanja. Fascinira ga svaka nova tehnološka stvarčica (čitaj: igračka) i uvjeren je da tehnologija može obogatiti učenje i učiniti ga zabavnim.

Više članaka autora →

Sviđa vam se ovaj članak?

Pretplatite se i primajte nove objave ravno u inbox.

Pretplati se na newsletter

Srodni članci