Kognitivni razvoj vašeg djeteta

Piagetova teorija kognitivnog razvoja

Što se tu točno događa? Kako to da smo se jučer svim silama trudili da čujemo od njega tu čarobnu riječ „mama“, a danas već koristi riječi za koje nismo niti znali da postoje?

Na to pitanje ne možemo odgovoriti a da ne spomenemo švicarskog psihologa Jean Piageta koji je posvetio većinu svog života odgovarajući na ovakva pitanja.

Prema njegovoj teoriji, postoje četiri stupnja kognitivnog razvoja. Svaki je obilježen velikom promjenom u načinu na koji dijete doživljava svijet oko sebe. Djeca nisu pasivna u ovom procesu, oni su aktivni sudionici koji stalno modificiraju svoje znanje o svijetu - svoju shemu.

Učenje se odvija kroz dva procesa: akomodaciju i asimilaciju.

Asimilacija je proces u kojem novu informaciju (npr. mango je voće) uklapamo u našu postojeću shemu (što je voće).

S druge strane, akomodacija se događa kada dobijemo novu informaciju koja se ne uklapa u našu shemu. Na primjer, ako mislimo da je jedna od karakteristika voća da raste na stablu, a onda saznamo da je lubenica voće, moramo promijeniti svoj koncept voća.

Rekli smo da se sve to odvija u četiri faze. Istražimo malo dublje što se u svakoj od njih događa.

Što očekivati od vašeg djeteta u svakoj razvojnoj fazi?

1) Senzomotorna faza (od 0 do 2 godine)

Karakterizirana je munjevitim motoričkim i kognitivnim razvojem. Nakon što je novorođenče napustilo sigurnost majčinog trbuha, odjednom se našlo na nekom čudnom i nepoznatom mjestu koje zovemo svijet. Znatiželjna kakva je, beba počinje istraživati i eksperimentirati s tom nepoznatom okolinom.

U ovoj fazi, beba se prvenstveno oslanja na svoja osjetila, učeći pomoću dodira, sisanja, njuha, sluha i vida. Zato je važno našeg malog istraživača stimulirati sa što više različitih podražaja poput različitih tekstura koje može opipati, različitih boja, zvukova, zagrljaja i dodira.

Bitna komponenta ovog razdoblja je i ubrzani motorički razvoj. Dijete će naučiti puzati, hodati, trčati, grabiti… S većom mobilnosti, dijete će moći iskusiti još više različitih podražaja, a taj cirkularni proces je baza svog daljnjeg učenja.

2) Predoperacionalna faza (od 2 – 7 godine)

Karakterizirana je značajnim razvojem govora. Sigurno ste se našli u situaciji kada ste pomislili „E da bar djeca dolaze s gumbićem UKLJUČI/ISKLJUČI“ zbog silne količine pitanja s kojima vas počinju zasipati.

Koliko god to zna biti zamorno nakon dugog i teškog dana, za vaše dijete je to postalo primarni i najbrži način učenja i saznavanja novih informacija. Ipak, u ovoj fazi djeca su još u mogućnosti razmišljati i shvaćati jedino na doslovan način. Zato im trebamo odgovoriti na pitanja (koja nam se ponekad čine teža od najtežeg testa koji smo ikada rješavali) što jednostavnije i konkretnije, ali se ne uzrujavati ako nas ne shvate. To će se „kuhati“ u njihovim glavicama i s vremenom će shvatiti smisao vaših riječi.

Još jedna važna karakteristika ove faze je egocentrični pogled na svijet; dijete teško može sagledati stvari iz perspektive drugih ljudi. Isto tako, možete očekivati testiranje vaših granica, buntovnost i svima omiljene tantrume u krivo vrijeme na krivom mjestu. No ne brinite, sve ovo je normalno i proći će s vremenom.

U ovoj fazi dolazi i do razvoja simboličkog učenja, kada djeca počinju koristiti riječi i slike u svrhu opisivanja stvari iz okoline. Zato je pričanje priča i listanje slikovnica odličan način učenja novih koncepata. Djeca u ovoj dobi upijaju nove informacije poput spužve pa je ovo odlično vrijeme za razigrano isprobavanje novih znanja i vještina, npr. novog jezika.

3) Faza konkretnih operacija (od 7 do 12 godina)

Ovu fazu karakterizira razvoj logike, odnosno zaključivanje od specifičnog prema općem metodom indukcije. Da drugi ljudi imaju vlastite misli i osjećaje, djeca zapravo shvaćaju već oko 4. ili 5. godine (ranije nego što je Piaget vjerovao) - a sada postaju sve vještija u zaključivanju o tuđim perspektivama.

Dok je u predoperacionalnoj fazi dobro poticati dijete na eksperimentiranje i okušavanje u što više područja, u fazi konkretnih operacija je dobro poticati dijete da se „specijalizira“ u aktivnostima u kojima uživa.

Samo pripazite da ne inzistirate na aktivnostima u kojima biste vi htjeli da vaše dijete sudjeluje a ono ne dijeli vaš entuzijazam (npr. vi silno želite da vaše dijete svira violinu, a njemu je muka i pri samoj pomisli na nju) kako ne biste proizveli kontraefekt i dugoročno napravili više štete nego koristi.

4) Faza formalnih operacija (od 12 godina nadalje)

U ovoj fazi adolescent, ili mlađa odrasla osoba (više nije dijete koliko god mi željeli suprotno) usvaja apstraktne načine razmišljanja i može procesirati hipotetske situacije i probleme. Adolescenti su u mogućnosti sistematski planirati buduće događaje i uzimati u obzir moguće alternative. Isto tako, mogu sagledati problem s više stajališta i doći do višestrukih rješenja te počinju koristiti znanstvene koncepte pri razmišljanju o svijetu oko sebe.

Tek kad imate adolescenta u svojoj blizini, shvatite koliko ste ostarjeli. Adolescenti su na vrhuncu brzine kognitivnog procesiranja te se ne trebamo niti pokušavati uspoređivati s njima u brzini rješavanja nekih zadataka.

Ova faza predstavlja i završni ispit roditeljstva za svakog roditelja. Adolescenti često postaju buntovniji i prkosniji dok istražuju tko su zapravo. To uglavnom proizlazi iz njihove potrebe za dolaskom do odgovora na pitanja poput „Tko sam ja?“ i potrebe za samostalnošću. Unatoč tome, oni i dalje trebaju našu pomoć i usmjeravanje, ali ne tako da im kažemo što trebaju napraviti već da im pomognemo da sami dođu do odgovora na pitanja koja ih muče.

Valjda je, iz perspektive roditelja, jedna od funkcija ove faze to da nam ti mali vragovi ne nedostaju previše kada nas jednog dana napuste i započnu samostalan život…

Kako se Piagetova teorija drži danas?

Piaget je i dalje div ovog područja, no desetljeća novijih istraživanja izbrusila su sliku: dobne granice su grubi prosjeci, dojenčad je puno sposobnija nego što je mislio (znakovi stalnosti objekta javljaju se mjesecima ranije nego što je procijenio), djeca ranije razumiju tuđe umove, razvoj je postupniji nego što faze sugeriraju, a apstraktno "formalno-operacijsko" mišljenje nije univerzalno čak ni kod odraslih. Zato faze shvatite kao korisnu kartu, a ne kao vozni red.

Neka djeca kroz tu kartu prolaze osjetno brže od vršnjaka i do apstraktnog mišljenja ili čitanja dolaze godinama ranije od prosjeka. Ako vam to zvuči poznato, u našem vodiču o 18 znakova nadarenosti kod djeteta pišemo kako nadarenost izgleda u svakodnevnom životu i po čemu se razlikuje od toga da je dijete jednostavno bistro.