Govor. Najnapredniji oblik komunikacije. Ne možemo dočekati kada će naši mališani konačno početi koristiti riječi nakon, često frustrirajućih, pokušaja neverbalnog sporazumijevanja. Postoji mnogo toga što mi roditelji možemo učiniti kako bismo poticali razvoj govora i govorne vještine od najranije dobi. Idemo istražiti što činiti kako bismo osigurali uvjete za optimalni razvoj govora kod djece različite dobi.

Sadržaj

1. Koje govorne miljokaze i jezične vještine možemo očekivati u različitoj dobi djeteta?
2. Kako poticati razvoj govora kod beba i djece različite dobi
2.1. Od rođenja do 6 mjeseci starosti bebe
2.2. 6 mjeseci do 12 mjeseci starosti bebe
2.3. 13 mjeseci do 18 mjeseci starosti djeteta
2.4. 18 mjeseci do 2 dvije godine starosti djeteta
2.5. 2 godine do 3 godine starosti djeteta
3. Opće strategije za poticanje razvoja govora i jezika
4. Govorno razvojne poteškoće i jezične poteškoće koje mogu uzrokovati kašnjenje u govoru kod djece

Svi mi roditelji često gledamo na naše mališane kroz set normi koje trebaju doseći dok rastu i razvijaju se. Prvo čekamo da se novorođenče okrene na trbuh, zatim da sjedne, puže, hoda… A tada dođe vrijeme oko godinu i pol starosti kada očekujemo dosezanje jednog od najvažnijih ciljeva – da dijete počne pričati. 

A mi roditelji smo nestrpljivi, i nikako dočekati da mališani počnu govoriti. No kao i sa svim normama, niti razvoj govora nije fiksan i početak govora varira među djecom. To ne znači da norme možemo ignorirati, i da će sve sjesti na mjesto samo od sebe. Postoji mnogo toga što mi, kao roditelji, možemo učiniti da potaknemo razvoj govora i ubrzamo vrijeme dolaska tih prvih riječi.

Ne morate čekati 18 mjeseci da bi počeli koristiti aktivnosti za poticanje govornog razvoja. Postoje mnoge aktivnosti i igre koje možemo koristiti već od rođenja (neki kažu i ranije) kako bi ubrzali razvoj govora i pripremili dijete za ovu važnu vještinu – korištenje riječi i komunikaciju govorom.

Pogledajmo neke od načina na koje možemo poticati razvoj govora kod djeteta.

Koje govorne miljokaze i jezične vještine možemo očekivati u različitoj dobi djeteta?

DOB DJETETA	OČEKIVANA RAZINA RAZVIJENOSTI GOVORA I KOMUNIKACIJE
Rođenje	Bebe plaču od trenutka rođenja.
Dob od 2 do 3 mjeseca	Beba reagira na druge ljude bilo kakvim zvukom i smiješkom.
Dob od 6 mjeseci	Počinje se javljati gugutanje. Uz to, bebe okreću glavu prema izvoru zvuka.
Dob od 8 mjeseci	Beba reagira kada ju dozivate imenom.
Dob od 10 mjeseci	Beba uzastopno ponavlja jedan slog. Povikne kada želi skrenuti pažnju na sebe.
Dob od 12 mjeseci	Dijete može reći 1 ili 2 riječi. Riječi još ne moraju imati značenje. Uz to, dijete počinje imitirati zvukove i upire prstom u stvari koje su zanimljive.
Dob od 12 do 17 mjeseci	Dijete počinje koristiti riječi poput “mama” ili “tata” i druge jednostavne riječi. Oponaša poznate zvukove, razumije “ne” i ostale jednostavne upute.
Dob od 18 mjeseci	Dijete koristi oko 10-20 riječi. Počinje komunicirati riječima kada nešto želi, poput “daj” ili “još”. Može koristiti jednostavne rečenice sastavljene od dvije riječi poput “pas tamo” ili “daj pit”. Prepoznaje dijelove tijela kada ih imenujemo.
Dob od 2 godine	Rječnik se proširuje i dijete zna više od 50 riječi. Može sastavljati rečenice od 3 riječi. Riječi u rečenici se koriste pravilnim redoslijedom. Imenuje dijelove tijela, slike u slikovnicama i počinje koristiti množinu pri komunikaciji.
Dob od 2 i pol godine	Dijete zna izgovoriti više od 400 riječi. Koristi osobne zamjenice poput “ja”, “ti”, “mi”, “oni”. Kombinira imenice i glagole te koristi množinu. Sastavlja rečenice od 3 ili više riječi. Voli ponavljanja. Stranci razumiju većinu toga što dijete priča.
Dob od 3 godine	Vokabular je oko 1000 riječi, dijete zna kako se preziva i ime ulice u kojoj živi. Može ispričati priču, zna nekoliko uspavanki i zna pjevati pjesmice.
Dob od 4 godine	Djeca mogu koristiti rečenice od 4 ili više riječi. Dijete pita mnogo pitanja poput “Zašto?”, “Kako?”, “Tko?”. Koristi prošlo vrijeme i zna imenovati boje i oblike.

Kako poticati razvoj govora kod beba i djece različite dobi

---

Od rođenja do 6 mjeseci starosti bebe

---

Kontakt očima i držanje bebe dok joj se priča

U ovoj, najranijoj dobi, bebe su posebno zainteresirane za lica dok promatraju osobe koje im se obraćaju. Polako počinju primjećivati paralingvističke znakove komunikacije i govor tijela. I ne ustručavajte se pričati s novorođenčetom. Čak i novorođenčad profitira od slušanja govora, posebno slušajući majčin glas. Potrebno je pričati vrlo polako kako bi beba imala vremena procesirati sve te nove zvukove koje čuje.

Prepričavajte stvari koje radite

Opisujte što radite i što slijedi dok, na primjer, hranite bebu, mijenjate pelenu, oblačite bebu. Ovo je važno raditi kroz sve periode uzrasta, a važno je početi što prije kako biste se naviknuli na takav način opisivanja. Takav način prepričavanja i opisivanja radnji će pomoći bebi da spoji djela s riječima. Uz to, ovo će pomoći djetetu da se pripremi na ono što slijedi, a time će dijete izbjeći mnoge frustracije u budućnosti.

Koristite jednostavne glasove

Koristite glasove poput “ma”, “da”, “ba”, “ha”. Ovakvi jednostavni zvukovi i suglasnici pozitivno utječu na razvoj komunikacije u tako ranoj dobi. Jednostavni su da ih bebe mogu uočiti i razlikovati. A kako budu odrastale, bebe će pokušati imitirati te glasove i to će biti prvi korak u razvoju govora.

Pjevanje pjesmica, pričanje u rimi, pričanje kroz pjevušenje

Pjevanje i korištenje rime znatno više usmjerava pažnju na govor nego obično pričanje. To će pomoći pri privlačenju bebine pažnje i pomoći im da se uhodaju u koncepte i tok govora i jezika.

Ponavljanje zvukova koje beba radi

Ovo je korisno u učenju bebe da sluša i učenju da se razgovor sastoji od obostranog pričanja i slušanja između sugovornika koji sudjeluju u razgovoru.

---

6 mjeseci do 12 mjeseci starosti bebe

---

Usmjeravajte pažnju i imenujte predmete i bića iz okoline

Ovo je vrlo važna aktivnost koja se često zanemaruje. Ovo može biti odlična aktivnost dok ste u šetnji vani. Usmjerite pažnju na nešto u okolini i imenujte to. Poput: “Gle, tamo je auto”, “Tamo je mačka” itd. To pomaže djetetu da nauči imena objekata i živih bića koje susreće. Pomaže mu da nauči te riječi i ubrzo će vas početi oponašati u izgovoru. Kako djeca odrastaju i uče nove riječi, proširite imenovanja s više detalja. Na primjer: “Vidi, tamo je veliki kamion”, “Ide zeleni automobil.”

Počnite listati slikovnice zajedno s bebom

Nikada nije prerano za početi koristiti knjige. Pogotovo zato što su one jedan od najboljih alata za razvoj govora. Nije potrebno čitati knjige u ovoj dobi, jednostavno listanje stranica i razgovaranje o slikama je dovoljno u ovoj dobi.

Pokušajte se riješiti dude varalice ili je koristite samo noću

Dude varalice mogu negativno utjecati na razvoj govora kod beba i djece. Ne mogu pričati dok im je nešto konstantno u ustima, zar ne?

Igrajte se s bebama

Igre poput “ku-ku” ili slične igre za bebe su odlične za razvoj važnih vještina poput slušanja, pažnje i čekanja na red u igrama s više igrača.

---

13 mjeseci do 18 mjeseci starosti djeteta

---

Ne kritizirajte i ne ispravljajte, ponovite riječi na ispravan način

Ako dijete kaže riječ neispravno, poput “pac” umjesto “pas”, prihvatite njegov pokušaj i ponovite riječ ispravno. Možete reći: “Da, tamo trči pas!”. Ispravci i kritiziranje poput: “Ne, ne kaže se tako…” ili “Kažemo P A S, sada ti ponovi!” ne pomaže previše. Čak i odmaže jer može stvoriti averziju prema govoru kod djeteta.

Koristite izbor za proširivanje vokabulara

Nuđenje izbora je odličan način kako bi zadovoljili djetetovu potrebu za kontrolom i samostalnošću, te pomaže pri učenju novih riječi. Dajte im izbor između dvije opcije. Poput: “hoćeš li obući zelenu majicu ili crvenu majicu?”. Dvije opcije su sasvim dovoljne u ovoj dobi kako ne bi preplavili dijete s previše izbora.

Slušajte i pjevajte s djetetom pjesmice i uspavanke

Rima je odlična za učenje i poboljšanje jezičnih vještina budući da ju je lakše zapamtiti. Trebali bi voditi primjerom i pjevati djetetu pjesmice. Vrlo brzo će nam se i dijete pridružiti, te čak i samostalno pjevati kada je raspoloženo. Slušanje pjesmica je odlično za učenje novih riječi, poboljšanje pamćenja, vještine slušanja i uče kako izraziti slike i ideje pomoću riječi.

---

18 mjeseci do 2 dvije godine starosti djeteta

---

Ponavljanje riječi

Kažu da je ponavljanje majka znanja. To je istina i što se djece tiče. Ponavljanje iste riječi mnogo puta će im pomoći da nauče i upamte riječ vrlo brzo. Do ponavljanja dolazi spontano ako koristite taktiku da opisujete sve što radite.

A možete i dodatno proširiti s više detalja. “Idemo obući hlače.” “Kako ti se sviđaju ove hlače?” “Meni se jako sviđa kako ti stoje ove zelene hlače.” To su samo neki od primjera kako komunicirati s djetetom kako bi poticali razvoj govora i učenje novih riječi.

Koristite upute koje su jednostavne i kratke

U ovoj dobi, djeca mogu slijediti jednostavne upute. “Uzmi čašu”, “Ispiri nos”, Uzmi kapu” su samo neki od primjera uputa koje će djeca ove dobi razumjeti. A davanje uputa će poboljšati razvoj jezika jer tu dolazi do povezivanja aktivnosti s riječima.

Pitajte pitanja na koja dijete može odgovoriti

Pitanja poput “Gdje ti je noga?” ili “Koja je to životinja?” će dodatno pojačati povezanost između objekta i riječi.

Ograničite televizor i aktivnosti pred ekranom koliko god je moguće

Mnoge studije su pokazale kako provođenje vremena pred ekranom može negativno utjecati na djecu, između ostalog i na razvoj govora. Za dvogodišnje dijete, ograničite boravak pred ekranom na maksimalno 30 minuta dnevno. Čitanje knjiga s djetetom i slušanje priča ima znatno pozitivniji učinak na razvoj govora. Kontakt i komunikacija s drugim ljudima je najvažniji faktor koji utječe na brzinu govornog razvoja.

Igrajte se s djetetom i dopustite djetetu da vam kaže kako ćete se igrati

Zajedničko igranje s djetetom ima mnogo pozitivnih utjecaja: od stvaranja bliskosti, razvoja motoričkih vještina, do, naravno, razvoja komunikacije. Dopustite djetetu da vodi igru i da vam komunicira kako će se igra odvijati. Ako dijete još ne može riječima izraziti želje, koristite prepričavanje i interpretaciju za djetetove pokušaje neverbalne komunikacije.

---

2 godine do 3 godine starosti djeteta

---

Proširujte djetetove rečenice

Djeca do druge godine života uglavnom izgovaraju rečenice od dvije riječi. Kako bismo im pomogli da prošire rečenice, možemo ponoviti što su rekli s time da dodamo još riječ ili dvije. Na primjer, ako dijete kaže “Daj vodu”, vi kažete “sada ću ti dati vodu”. Dijete kaže “Pomoć” a vi kažete “Želiš da ti pomognem s tom kockicom”.

Dajte djetetu vremena da odgovori

Odrasli su najčešće vrlo nestrpljivi i odgovaraju umjesto djeteta, prije nego daju djetetu dovoljno vremena da odgovori. Ako pitate dijete “Koja je ovo životinja?”, dajte dovoljno vremena da razmisli. To može potrajati i po pola minute (znamo, djeluje kao da zapravo traje satima), ali dok god vidite da se dijete koncentrira i da razmišlja, ne prekidajte ga i ne nudite odgovor.

Vježbajte kategorije

Pomognite mališanima da grupiraju riječi u kategorije. Možete reći: “Roda, patka i vrana. To su ptice.” “Kockice, autići i lutke. To su igračke.” Kategoriziranje će im uvelike pomoći u kasnijem dosjećanju, kada trebaju pronaći određenu informaciju u dugoročnom pamćenju.

Počnite s korištenjem zvukova i riječi koje imaju simboličko značenje

Zvukovi poput “Auu!” kada se udarite, “Uups!” kada slučajno nešto prolijete ili “Brrm, brrm” kada vidite automobil.

Eliminirajte pozadinske zvukove poput radija ili TV-a

Pozadinski zvukovi su distraktibilni i ako trenutno ne koristite aktivno uređaje, ugasite ih. Pozadinski zvukovi otežavaju slušanje i često sasvim ometaju pokušaje da čujemo sugovornika.

Opisujte djetetu što trenutno radite

Jedan od pozitivnih aspekata ove dobi je to što djeca obožavaju pomagati. Zato kada radite stvari poput čišćenja, pranja rublja, itd., uključite dijete i opisujte što to točno radite.

Opće strategije za poticanje razvoja govora i jezika

Najvažnija stvar o kojoj uvijek trebamo razmišljati je da je naš zadatak pomoći djetetu da napravi sljedeće korake za koje je spremno. Moramo uzeti u obzir individualne razlike, biti realistični i poticati dijete da napreduje na sljedeću razinu, a ne na razinu koju bi mi možda htjeli da dijete dosegne.

Na primjer, ako dijete izgovara rečenice od dvije riječi, možemo ga poticati da počne koristiti rečenice od 3 riječi, ne 5 riječi! Naš zadatak je pomoći djetetu da bude motivirano i ispunjeno kako bi željelo nastaviti učiti i napredovati.

Sada ćemo spomenuti neke generalne strategije koje možemo koristiti od rođenja pa sve do polaska u školu. Način na koji primjenjujemo metode će se mijenjati s dobi djeteta, ali principi ostaju isti čitavo vrijeme.

Ne prisiljavajte dijete da priča

U svojoj želji da čujemo dijete kako priča, lako možemo pretjerati s “poticanjem” te stvoriti averziju i stres kod djeteta. Trebamo izbjegavati bilo kakvo traženje i inzistiranje od djeteta da počne koristiti riječi. To će doći prirodno. Uostalom, bolje je koristiti ostale strategije koje smo već spomenuli te voditi primjerom i puno komunicirati sa djetetom.

Imitirajte dijete i neka ono imitira vas

Imitiranje djeteta mu pokazuje da ste ga čuli i doživjeli, da odobravate to što radi ili kaže. Dopustite im da i oni imitiraju vas, naročito dok ih pokušavate dovesti na višu razinu govornog razvoja.

Koristite interpretaciju za ono što dijete radi i govori

Prvi oblik komunikacije koji već bebe koriste su geste. Uvijek koristite riječi za opisivanje onoga što vam dijete pokušava komunicirati.

Koristite proširivanje i prepravljanje djetetovih riječi

Kada dijete počne pričati, uvijek možete proširivati njihove rečenice tako da dodate još detalja. Na primjer, ako dijete kaže “Tanjur”, vi možete reći “Da, tvoj drveni tanjur”. Što se gramatike tiče, tu možete pomoći s prepravljanjem. Ako dijete kaže “Mačka penje drvo”, vi možete odgovoriti “Da, tamo je mačka koja se penje na drvo”. Pri tome izgovarajte sporije i drugačijim tonalitetom riječi koje želite naglasiti i na koje želite skrenuti pozornost.

Pripovijedanje i komentiranje

Dok se dijete bavi nekom aktivnošću, najčešće dok se igra, možete komentirati i prepričavati to što dijete radi. “Stavljaš životinje u autobus”. “Odlučio si staviti sve naljepnice u kut.” To pomaže djeci da si organiziraju tok misli, uči ih novim konceptima i potiče da i samo počnu komunicirati riječima.

Odmah odgovorite djetetu, ili što je prije moguće

Odmah odgovorite na djetetov pokušaj komunikacije ili prvom prilikom ako ste baš usred nečega. To će ih naučiti važnosti verbalnog komuniciranja i potaknuti da nauče naprednije oblike komunikacije.

Uklonite metode “testiranja”

Odrasli se obožavaju služiti metodom testiranja. No neprestano ispitivanje djeteta “Što je ono?”, “Tko je ovo?” može biti vrlo stresno i živcirati ih. To može dovesti i do neželjenih ponašanja (tantrumi). Ako znate da dijete već zna neke riječi, izbjegavajte ga ponovno ispitivati. Do ponavljanja će doći spontano prije ili poslije, ne brinite.

Izbjegavajte ekrane i TV

Do 18 mjeseci života bi trebali u potpunosti izbjegavati ekrane. Nakon 18 mjeseci, može se uvesti nešto aktivnosti pred ekranom, ali ne više od pola sata dnevno. A ako dijete nešto gleda, gledajte s njim i razgovarajte o tome što gledate. Dugi periodi boravka pred ekranom su povezani s usporenim razvojem govornih vještina. Lošijim socijalnim vještinama i manjim kapacitetom kratkoročnog pamćenja.

Izbjegavajte negativni govor

Izbjegavajte ispravljanje onoga što dijete kaže, poput “Ne, mačka se ne glasa tako”. Pozitivan govor je puno efikasniji i možete ga koristiti tako da kažete “Zbilja? Nisam znao/la da mačka kaže Kva Kva! Ja sam čuo/la da kaže samo Mjau mjau”. Svi mi puno bolje reagiramo na pozitivni govor i želimo poticati dijete da nastavi unaprjeđivati komunikacijske vještine, ne ga demotivirati.

Sačekajte da dijete zatraži pomoć

Ovo zna biti teško za roditelje budući da smo naučili preuzeti inicijativu i rješavati poteškoće i prije nego što je to potrebno. Ako vidite da se dijete s nečim uhvatilo u koštac, na primjer, slaganjem tornja od kocaka, ponudite pomoć, ali se ne miješajte. Možete reći “Djeluje mi da ti treba pomoć sa slaganjem tog tornja”. Čekajte dok dijete ne zatraži pomoć (može i neverbalno zatražiti ako još ne priča) prije nego mu pomognete. To ih uči važnosti komunikacije i kako ju inicirati kada nešto žele.

Razgovarajte o prošlim i budućim događajima

Možete gledati slike s djetetom i razgovarati o tim uspomenama. To će pobuditi sjećanje kod djeteta i imat će snažnu želju da izrazi te uspomene. Možete i pričati o budućim događajima, poput budućih putovanja i što vas tamo očekuje. To će stvoriti znatiželju i dijete će htjeti razgovarati o tim novim, zanimljivim stvarima koje ga očekuju.

Učite reći “hvala” i “molim” na vlastitom primjeru

Konstantno tjeranje djeteta da kaže “hvala” i “molim” ga neće naučiti da spozna pravo značenje tih riječi. Mogli bi ih početi koristiti automatski samo zato što znaju da to očekujete od njih. Bolji način je učiti ih na primjeru, dok ih vi koristite kod kuće i u prisutnosti djeteta. Djeca će ih pokupiti automatski i početi koristiti kada je prikladno, i što je važnije, kada to stvarno misle.

Izbjegavajte elektroničke igračke koje proizvode zvukove

Može djelovati suprotno logici, no igračke koje proizvode zvukove, poput lutaka koje pričaju ili igračke klavira, zapravo nisu dobre za razvoj jezika. Takve igračke utječu na razvoj govora sličnije televizoru nego interakciji s drugim ljudima. Takve igračke predstavljaju pasivnu zabavu, i ne postoji potreba za bilo kakvim trudom da bi se dijete zabavilo. Limitira maštu i motivaciju kod djece kada se jednostavno mogu pasivno zabavljati.

Govorno razvojne poteškoće i jezične poteškoće koje mogu uzrokovati kašnjenje u govoru kod djece

Nekada, što god da radili i koje god aktivnosti za razvoj govora koristili, dolazit će do malih ili nikakvih pomaka. U tim situacijama treba provjeriti da se ne radi o razvojnim poteškoćama govora koje se mogu pojaviti tijekom razvoja ili se djeca mogu roditi s njima.

Već smo spomenuli kako je brzina razvoja govora vrlo individualna, naročito kod male djece, i ne treba paničariti ako dijete ne počne koristiti riječi odmah prvi dan mjeseca koji piše u normama. No te norme (spomenuli smo ih na početku članka) imaju svoju funkciju. Ako dijete ne dosegne većinu miljokaza iz normi unutar mjesec ili dva, trebali bi se konzultirati s pedijatrom.

Uz to, roditelji uglavnom imaju jako dobru intuiciju kada je dijete u pitanju. Zato ako i ranije primijetite da nešto baš nije kako bi trebalo biti što se tiče usvajanja govora i komunikacije, bolje je vjerovati intuiciji i potražiti stručnu pomoć nego čekati i odgađati intervenciju.

Sada ćemo spomenuti neke od najčešćih uzroka koji utječu na usporen razvoj govora ili ga čine u potpunosti odsutnim.

Gubitak sluha

Gubitak sluha je prva stvar koja bi se trebala provjeriti a često se provjera u potpunosti zanemari. Moći ćete primijetiti da nešto potencijalno nije u redu sa sluhom ako izostaju djetetove reakcije na glasne i iznenadne zvukove iz okoline.

Ekstremna socijalna zapuštenost

Ako je dijete zanemareno i ne čuje druge ljude kako pričaju, svakako se može očekivati kašnjenje u govoru. Djeca ne mogu naučiti pričati ako nisu izložena govoru drugih ljudi, zar ne?

Poremećaji autističnog spektra

Govor i socijalne interakcije su najčešće pogođene vještine ako se radi o poremećaju autističnog spektra. Kašnjenje u govoru i izostanak kontakta očima su najčešći znakovi koji upućuju na mogući poremećaj iz autističnog spektra.

Dječja govorna apraksija

Dječja govorna apraksija je rijedak poremećaj pri kojem mozak djeteta ima poteškoća s koordinacijom pokreta usta koji su nužni da pretvore zvukove u slogove, slogove u riječi i riječi u fraze. Ukratko, radi se o poteškoćama u sekvencioniranju i izvršavanju radnji potrebnih za govor. Pozitivno je što brojne govorne i jezične terapije vrlo uspješno smanjuju simptome apraksije.

Poremećaj slušnog procesiranja

Ova poteškoća je okarakterizirana otežanim prepoznavanjem i otežanom interpretacijom govornih glasova.

Selektivni mutizam

Psihološka poteškoća koju karakterizira nemogućnost govora u specifičnim situacijama. Uglavnom se radi o situacijama s nepoznatim osobama ili u grupi ljudi. Selektivni mutizam zahtjeva psihološku intervenciju, a ne klasičnu govornu terapiju.

Razni neurološki problemi

Neurološka oštećenja poput ozljede mozga, mišićne distrofije i cerebralne paralize mogu utjecati na mišiće potrebne da bi se proizveli zvukovi, i u konačnici govor.

Ako želite pročitati još pokoji članak koji će vam dati savjete kako poticati razvoj djeteta, preporučujemo da pogledate neke od ovih tema:

• Kognitivni razvoj vašeg djeteta – saznajte koje kognitivne miljokaze djeca prolaze u kojoj dobi dok odrastaju.
• Aktivnosti za poticanje senzomotoričkog razvoja – zanimljive aktivnosti i ideje za poticanje senzomotoričkih vještina.
• Kako poboljšati radno pamćenje vašeg djeteta – Ideje, savjeti i aktivnosti za poboljšanje kratkoročnog (radnog) pamćenja.
• 7 zabavnih aktivnosti za učenje abecede i brojeva – ako ste u procesu učenja slova i brojeva, pogledajte ovih 7 aktivnosti koje će vam pomoći da učite i usput se dobro zabavljate.

Pribilježite se na Newsletter

Pogledajte ostale aktivnosti iz kategorija…